aDan 2:28+; Syg 22:16
bLu 11:28; Syg 22:7,10
dMbo 89:27; Yo 18:37; 1Kor 15:20; Syg 19:16
eIgham 19:6; 1Pe 2:9; Syg 5:10
fDan 7:13; Sek 12:10; Mt 24:30
gMbo 90:2; Is 41:4; Syg 22:13
hMbaŋ 14:22; Ro 8:17; 2Tim 1:8, 3:12
iIgham 19:16,19-20
kDan 7:9,13, 10:5+; Syg 19:12
mMt 17:2; Ep 6:17; Hib 4:12

Revelation of John 1

1Saveeŋ tonene isavia mbeb to muuŋ tineep ŋgozaaŋ ila to Maaron moghon, ve aazne Yesu Krisi ivotia di tivot tighazooŋ wa. Maaron ighaze mbesooŋa to Krisi tiwatag mbeb to mala maau pale tivot titaghon ŋgar toni. Tauto igham saveeŋ tonene pa Krisi. Ghoro Krisi ana imbaaŋ aŋela toni inim ivotia saveeŋ tonene pa you Yoan, mbesooŋa toni. 2Mbeb naol to rau tonene isavia di ne, taug naghita di pa matag. Tauto napariaaŋ saveeŋa naghaze nene saveeŋ onoon to Maaron to ipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila to Yesu Krisi. a

3Saveeŋ to nambooda ila rau tonene, nene Maaron tau aliŋa to iŋarua ghiit. Sei to ighaze iwaata pa tamtoghon, nene pale poia to Maaron iza toni. Ve yes to tilooŋa ve titaghoni ne paam, poia to Maaron pale iza todi. Pasa, sawa to saveeŋ tonene anoŋa ivot, nene inim igharau wa. b

Rau tonene iŋarua lupuuŋ liim ve ru to Krisi

4You Yoan. Nambood rau tonene ilat to yam lupuuŋ liim ve ru to Krisi to aneep izi taan suruvu to Asia. Maaron toit, ye ineep irau sawa isob. Ineep muuŋ, ineep aazne, ve muri ye pale inim. Ye tau, toman Yesu Krisi, ve Avuvu liim ve ru
(1:4) Sawa naol, ighaze Yoan isavia mbeb liim ve ru, nene pughu tovene. Mbeb tonenen, pida maau. Nene mbeb ee moghon, ve dodoli. Ve mbeb tonenen poia kat ve deŋia moghon. Le sosor eta maau. Ndiran ŋgara pida tighaze avuvu liim ve ru tonene tiza to Avuvu Patabuaŋ. Eemoghon ŋgara pida tighaze avuvu liim ve ru tonene, nene aŋela liim ve ru to timuuŋ pa aŋela tisob.


to tineep ila Maaron mata igharau ina to ghamuuŋ pooz, poia todi pale iza tiam, ve tiŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon.
5Yesu Krisi, ye lolo ee moghon, ve ipariaaŋ saveeŋ onoon. Leso tamtoghon tighur ila. Ye to imundig pa mateeŋ muuŋ. Ve ye imuuŋ pa mbeb to naol ne, ve iŋgin kinik tisob to taan. Ye lolo pait kat. Tauto siŋ toni imaliŋ ve imaat pa sosor toit, ve ipas ghiit tavot pa samia tapiri. d

6Ve igham ghiit tanim ye tau le. Leso tapatooŋ pooz toni pa tamtoghon, ve tambees pa Tama Maaron tanimale ndiran to watooŋrau. Yesu Krisi, ye iza tiina pa tapiri ve poia toni, ve iŋgin mbeb tisob. Tovenen iit tapaiti to aazne ve itaghoni taghoni gha ila. Onoon. e

7Aghita. Ye pale ineep ila yaghur tae ve inim, ve tamtoghon tisob tighita pa matadi.
Yes to tirabi imaat ne paam, pale tisob tighita.
Tovenen ndug tisob to taan pale tighita, ve titaŋ tiina.
Onoon kat. Mbeb tonene pale ivot. f
8Tiina toit Maaron ineep irau sawa isob. Ineep muuŋ, ineep aazne, ve muri ye pale inim. Ye tapiri tiina kat. Ilib pa mbeb to naol ne. Ye isaav ighaze: “You naneep muŋgaaŋ, ve naneep muri kat. You nanim pughu pa mbeb tisob, ve you to napasob di.” g

Krisi ighur uraat pa Yoan ighaze imbood saveeŋ tonene

9You Yoan, toŋvetaz tiam. You nanim itamim ite pasa, Yesu igham ghiit tanim le, ve itiŋa taneep ila pooz toni lolo wa. Tauto tamtoghon tighurghur pataŋani pait. Eemoghon iit tayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani to ighamgham ghiit ne. Aazne, tizurun ghou nanim naneep izi mutu Patmos pasa, navotia Maaron aliŋa pa tamtoghon, ve napariaaŋ di pa tighur ila to Yesu. h

10Sawa patabuaŋ eez to Tiina toit, you nasuŋsuŋ, ve Maaron Avuvu tapiri iza tiou. Ghoro nalooŋ bobaaŋ eez inim pa murig. Avolutu tiina inimale tavuur itaŋ. i

11Isaav ighaze: “Mbeb to yom ughita di ne, umbood di ila rau, ve usaŋgoora ila to lupuuŋ liim ve ru to Krisi to tineep izi ndug tonene: Epesus, Smerna, Pergamum, Tiatira, Sardis, Piladelpia, ve Laodisia.”

12Tovenen natoor ghou naghaze naghita sei to isavsaav payou. Sawa to nandaleel, you naghita lam aiadi liim ve ru to tigharaat di pa gol, 13ve ŋgeu eez iyoon ila bodbodaaŋ to lam aiadi tonowen. Nagho inimale Tamtoghon Natu. Ye indudi pa nonogiiŋa mala to ipoon avara le ila izila tuŋia ila aghe. Ve mbeb milmilia to tigharaata pa gol iluvut ate. 14Daba raua moom ve ipisosooŋ kat inimale sipsip oro ma yaghur tae pisosooŋa. Ve mata inimale yab yama.
(1:14) Saveeŋ waaro tonene, ŋgara tovene: Yesu ineep muuŋ ve inim, ve ye le ŋgar tiina kat. Ve ye ighita mbeb tisob. Mbeb eta irau iyooŋ pani maau.
15Aghe milmilia inimale mbaras to yab ighani le muun ighau ve ŋgalaaŋa kat. Ve aliŋa, nene inimale ndug to ya tiina iyatyaat izizi toman avolutu tiina. k

16Ye ikis pitum liim ve ru ila nima waan, ve buza eez ineep ila avo. Buza toni mata kat. Ve buza tonowen, ye mata ru. Ŋgeu tonowen nagho isul inimale ndag to ighaaz kat.
(1:16) Saveeŋ waaro tonene, ŋgara tovene: Yesu mata pa lupuuŋ toni, ve saveeŋ toni inim buza pa iparab pani ve itatan ŋgar samia.
,
m

17You naghita ŋgeu tonowen le tapirig isob, ve natap izi aghe pughu nanimale tamtoghon to imaat. Eemoghon ye ikis ghou pa nima waan, ve isaav payou ighaze: “Umatughez malep. You to naneep muŋgaaŋ ve naneep muri kat. You nanim pughu pa mbeb tisob. Ve you pale naŋgin di tovene le taan sawa. 18You naneep matag iyaryaar irau sawa isob. Muuŋ, you namaat. Eemoghon ughita. Aazne, naneep matag iyaryaar. Ve you pale naneep tovene le alok. You to naŋgin mateeŋ ve ndug to yes mateeŋa. 19Tovenen umbood mbeb to ughita di ne. Mbeb tonene, aazne pida tivotvot. Ve pida pale tivot muri. 20Pitum liim ve ru to yom ughita di tineep ila nimag waan ne, toman lam aiadi liim ve ru, nene pughu yoŋgaaŋ. Pughu tovene: Lam aia liim ve ru, nene tiza to lupuuŋ liim ve ru to Asia to nawaat izadi. Ve pitum liim ve ru iza to aŋela liim ve ru to tiŋgin lupuuŋ tonowen.”
(1:20) Grika tiwaat ‘mbaŋooŋa’ ila aliŋadi tighaze ‘aŋela.’ Tovenen ŋgara pida tighaze aŋela liim ve ru tonene tiza to tamtoghon liim ve ru to tiŋgin lupuuŋ liim ve ru to Krisi to tineep izi Asia. Ve ŋgara pida tighaze aŋela tonene, nene tamtoghon liim ve ru to lupuuŋ tonowen timbaaŋ di tila to Yoan. Ve pida tighaze aŋela tonene, nene aŋela tau to tiŋgin lupuuŋ to Krisi tonowen.


Copyright information for TUCO